Kako najdugovječniji narodi pristupaju zdravlju: što možemo naučiti od njih?

Ove navike se ne sastoje od komercijalno dostupnih dodataka prehrani, intenzivnih vježbi, sati provedenih u teretani ili restriktivnih dijeta. Umjesto toga, radi se o pristupima koji naglašavaju ravnotežu, kvalitetu prehrane i povezivanje s prirodom i zajednicom.

Japan: harmonija s prirodom

Japan je poznat po svojoj dugovječnosti i zdravlju stanovništva. Jedna od ključnih praksi je provoditi vrijeme u prirodi točnije šumama, što pomaže u regulaciji živčanog sistema i cirkadiajlnog ritma tijela, te vraćanju uma i tijela u ravnotežu. Također, Japanci prakticiraju koncept "hara hachi bu", što znači jesti do 80% sitosti, čime se potiče umjerenost i spiječava prejedanje. Njihova prehrana bogata je ribom, posebno onom koja sadrži omega-3 masne kiseline, poput lososa i skuše, što doprinosi zdravlju srca i mozga, te kompleksnim ugljikohidratima kao što su batati, pogotovo ljubičasti batat. Nezaobilazno je i fermentirano povrće, koje jedu uz doslovno svaki obrok, umjesto salate. Za doručak je to fermentirana soja, zvana 'natto' koju jedu uz jaja, ribu i rižu, a poslije su to fermentirani krastavci, rotkvice i ostalo povrće uz ručak i večeru. To im pomaže unijeti sve potrebne nutrijente i naravno uspostaviti redovnu probavu.

Italija: umjerenost i raznolikost

Italija se ističe svojom kulinarskom tradicijom, ali i zdravim pristupom prehrani. Talijani piju vino umjereno, često ga koristeći kao sredstvo za uživanje i povezivanje s drugima, te isto kao digestiv, a ne kao način za opuštanje ili zaboravljanje problema. Što se tiče hrane, tjestenina se obično poslužuje kao predjelo, što potiče konzumaciju manjih porcija i veću ravnotežu u prehrani. Prije tjestenine ili rižota (porcije veličine skupljene šake, ne više), se poslužuje povrtna juha, a nakon tjestenine ili rižota, ide porcija proteina (mesa ili ribe), poslužena uz povrće i salatu. Uz to, maslinovo ulje je obavezno, što dodatno poboljšava nutritivni profil njihovih jela. Jednom tjedno je isto normalno da se posti na par sati, ili samo posti od mesa, što je jako dobro za imunitet i organizam. Još jedna iznimno važna navika je svakodnevno šetanje, hodanje i kretanje. Talijani to ne doživljavaju kao tjelovježbu, već normalan dio dana i zato kad ih se pita, odgovore da ne vježbaju.

Španjolska: zajedništvo i zdrava hrana

U Španjolskoj, važnost zajedništva i obiteljskih veza odražava se kroz redovite proslave i "fieste". Ova praksa ne samo da jača emocionalne veze, već također potiče zahvalnost i uživanje u malim stvarima. Znastveno je pokazano da ljudi koji imaju obitelj, partnere, prijatelje, svoju zajednicu s kojom se mogu družiti - žive duže! Španjolska prehrana obiluje seznoskim voćem, povrćem, mahunarkama i maslinovim uljem, što pridonosi općem zdravlju i prevenciji bolesti i nemaju naviku jesti 'fast food' niti se hraniti u pekarama.

Skandinavija: otpornost i zdravlje

Skandinavske zemlje, poput Norveške, Švedske, Danske i Finske, poznate su po visokom standardu života i zdravlju svojih građana. Jedna od ključnih praksi je terapija hladnom vodom, kupanje u ledenom moru i jezerima, koja jača otpornost na stres, poboljšava imunološki sustav i potiče zdravlje srca. Redovito korištenje sauna pomaže u smanjenju upala i detoksikaciji organizma, a također se povezuje s smanjenim rizikom od moždanog udara. Osim toga, prehrana bogata divljom ribom, poput lososa, sardina i skuša, osigurava potrebne omega-3 masne kiseline. Puno fermentiranih namirnica je takodjer prisutno u njihovoj prehrani, od jogurta, ili 'skyr', do sireva i ostalih mliječnih proizvoda, te fermentiranih krastavaca i povrća.

Ove jednostavne, ali učinkovite životne navike iz različitih dijelova svijeta pružaju dragocjene lekcije o tome kako možemo poboljšati svoje zdravlje, uz razumijevanje i par jednostavnih rutina. Fokusiranje na prirodne prehrambene izbore, umjerenost, bliskost s prirodom i zajednicom, te redovitu tjelesnu aktivnost je temelj za dugoročno zdravlje. Umjesto da se oslanjamo na brzo dostupna rješenja, možda bismo trebali razmisliti o integraciji ovih tradicionalnih pristupa u naš svakodnevni život.