Kako znati što želimo i je li to zaista dobro za nas?

"Stvarno, stvarno želim promijeniti naš odnos", ili "očajnički želim preuzeti kontrolu nad svojim životom", koliko ste puta vi ovako nešto izrekli ili čuli vaše prijatelje? Čine se kao razumnim i strastvenim ciljevima, sve dok ne otkrijemo nešto mnogo dublje, u sebi samima.

To se naziva "otpornost prema ishodu" - kada kažemo da želimo nešto, vjerojatno jer nam naša svijest govori da je to dobra stvar, ali podsvjesna džungla sjećanja, uvjerenja i iskustava strahuje od ishoda. I dok ne zakoračimo hrabro u ovu džunglu, ovakvi ciljevi ostaju samo nešto što dijelite na kavi. Ali kad to učinimo, i pokrenemo našu podsvijest, otvaramo putove prema uspjehu prilično brzo.

Ako postoji područje u vašem životu gdje ne postižete rezultate koje "želite", možete si pomoći i razmotriti svoje razloge za to.

Pitajte se: Zašto želim ovaj ishod?

"Zašto" je najvažnije pitanje koje ikada možemo postaviti. Od njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, koji je rekao: "Onaj tko ima zašto može izdržati bilo koje kako" do Simona Sineka u njegovoj knjizi "Počnite sa zašto", filozofi i znanstvenici kroz vjekove naglašavaju važnost dolaska do osnovnog razloga koji pokreće naše akcije. Kada su ti razlozi osobni i važni za nas, s strašću i upornošću nastojimo postići svoje ciljeve i mnogo je vjerojatnije da ćemo ih postići.

Pitajte se: Što dobivam postizanjem toga?

Put od mjesta gdje se nalazimo do mjesta gdje želimo biti nije uvijek jednostavan zbog promjenjivih okolnosti i neočekivanih iskustava. No pravi se sukob često odvija unutar nas, kao rezultat suprotstavljenih motivacija našeg ljudskog paradoksa. Postoji "ja koje traži zadovoljstvo" koje želi osjetiti trenutni uzlet, dok "ja koje traži smisao" teži zadovoljstvu u budućnosti. Kako bismo potpuno bili posvećeni svojim ciljevima, pomaže napraviti popis svega što dobivamo postizanjem cilja, tako da uživamo u tome čak i dok ulažemo napor.

Pitajte se: Što gubim postizanjem toga?

Ponekad cijena napora nadmašuje dobitke, ma koliko svijetli i privlačni izgledali. To je zato što se također bojimo izgubiti nešto što još nismo izrekli. Stoga razvijte stav istinske znatiželje: "Što dobivam time što ostajem tu gdje jesam?", "Što gubim mijenjajući se?" To može biti nešto opipljivo ili materijalno, što utječe na naše fizičko biće, ili nešto dublje poput fasade savršenstva, povezanog s našim s našom podsvijesti.

Pitajte se: Što ako ne učinim ništa?

Kada je strah od promjene jači od straha stagnacije, dobro je zapamtiti da se stvari ne mogu trajno zadržati iste unatoč Newtonovom zakonu inercije. Život primjenjuje vlastitu neuravnoteženu silu na nas, i ako ne bismo ništa učinili, situacija se često može pogoršati. Ako vjerujete u ishod koji želite, tada zapisivanje koliko loše stvari mogu na kraju postati ako ne učinite ništa, može biti baš ona motivacija koja vam je potrebna da krenete naprijed s promjenama.

Pitajte se: Što ako uspijem?

Mašta je blagoslov i prokletstvo. Zahvaljujući našoj urođenoj negativnoj tendenciji, često koristimo tu sposobnost kako bismo stvorili scenarije apokalipse u našim umovima koji nas plaše u neaktivnost ili bijeg od želja. Umjesto toga, ako bismo je koristili da zamislimo postizanje najboljeg mogućeg ishoda, doveli bismo sebe u stanje pozitivne emocionalne privlačnosti koje nas ispunjava nadom i optimizmom. I usporedba s trenutnom situacijom gradi zamah i postavlja temelje za djelovanje dalje.

Sumnja i ambivalencija su dio iskustva same promjene. Najvažnije je biti istinski znatiželjan prema našim željama, kreativan u mašti, i usklađen u motivacijama da s potpunom predanošću koračamo prema svojim ciljevima.