Koje je najzdravije lisnato povrće, a od kojeg se možete razboljeti?

Lisnato povrće smatra se sinonimom za zdravlje. Kelj, blitva, matovilac, rukola, salata i špinat prepoznati su kao bogati izvori vitamina, vlakana i antioksidansa koji podržavaju rad imunološkog sustava i cjelokupno zdravlje. No, može li se među tim hranjivim listovima skrivati i nešto štetno?

Prema istraživanjima koje je objavio National Geographic, lisnato povrće jedno je od najćešće kontaminiranih prehrambenih namirnica. Tijekom posljednjih 20 godina upravo su salate i špinat bili najćešći uzroci trovanja hranom, a bakterije poput E. coli i Listerije izazvale su više velikih zdravstvenih incidenata. Najpoznatiji slučaj dogodio se 2006. godine, kada je konzumacija kontaminiranog špinata u SAD-u dovela do hospitalizacije 200 ljudi i 18 smrtnih slučajeva.

Koje lisnato povrće je najzdravije?

Naše tijelo treba raznolike hranjive tvari za pravilno funkcioniranje, a različite vrste lisnatog povrća nude specifične prednosti:

• Kelj: Jedna šalica kelja osigurava polovicu preporučene dnevne doze vitamina A, gotovo trećinu vitamina C i gotovo cijelu dnevnu potrebu za vitaminom K, koji je ključan za zdravlje kostiju.
• Zelena salata: Ima više vitamina A od kelja, ali manje vitamina C i K.
• Špinat: Bogat je željezom i antioksidansima, a njegovi listovi su puni folne kiseline, koja je posebno bitna za trudnice.
• Blitva: Odličan je izvor magnezija, koji doprinosi zdravlju mišića i živčanog sustava.

Nutricionisti preporučuju biranje tamnozelenih listova, jer su najbogatiji hranjivim tvarima. No najzdravije povrće je ono koje volite i koje ćete jesti redovito.

Može li lisnato povrće biti opasno?

Iako je lisnato povrće izuzetno zdravo, postoje rizici povezani s njegovom konzumacijom. Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u razdoblju od 2014. do 2020. zabilježeno je preko 2.000 slučajeva bolesti povezanih s lisnatim povrćem, uključujući 18 smrtnih ishoda. Salata je bila odgovorna za gotovo 40% tih slučajeva, dok je špinat bio na drugom mjestu s 26%.

Razlog tome leži u načinu uzgoja i obrade. Listovi salate i špinata rastu nisko pri tlu, gdje su izloženi kontaminaciji iz tla, vode za navodnjavanje ili kontakta s divljim životinjama. Bakterije poput E. coli mogu se lako zadržati na neravnim površinama listova, a budući da ovo povrće obično konzumiramo sirovo, ne prolazi kroz proces kuhanja koji bi mogao uništiti patogene.

Kako smanjiti rizik od bolesti?

1. Pratite povlačenja proizvoda: Ako se neki brend salate ili špinata povuče s tržišta zbog kontaminacije, odmah ga bacite.
2. Ne oslanjajte se previše na "već narezano ili oprano": Iako pakiranja salate često nose oznake "prethodno oprano" ili "trostruko oprano", ne postoje strogi propisi koji jamče potpunu sigurnost.
3. Perite svježe povrće: Prema preporukama Ministarstva zdravstva, lisnato povrće treba oprati pod hladnom tekućom vodom prije konzumacije. Korištenje octa ili izbjeljivača nije potrebno.
4. Kupujte lokalno i sezonski: Povrće s tržnica i domaćih OPG-ova obično prolazi manje industrijske obrade, što može smanjiti rizik od kontaminacije.

Lisnato povrće nesumnjivo je ključ zdravog jelovnika, ali je važno biti svjestan potencijalnih rizika. Iako su slučajevi ozbiljne kontaminacije rijetki, pravilno rukovanje i pranje povrća mogu smanjiti mogućnost bolesti. Dakle, nastavite uživati u kelju, špinatu i salati, ali uz dodatnu dozu opreza!