Masovna poljoprivreda: ako nastavimo ovako, uskoro ćemo ostati bez hrane...

Masovna poljoprivreda

Masovna poljoprivreda, koja se temelji na intenzivnoj proizvodnji hrane uz korištenje kemijskih gnojiva i pesticida, postala je dominantna metoda u mnogim dijelovima svijeta. Iako je omogućila povećanje proizvodnje hrane, njen utjecaj na zdravlje ljudi, kvalitetu hrane i okoliš je alarmantan. Prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, masovna poljoprivreda značajno doprinosi zagađenju tla i vode, što u konačnici utječe na zdravlje ljudi i ekosustava.

Jedan od najznačajnijih problema masovne poljoprivrede je uporaba pesticida. Istraživanja pokazuju da dugotrajno izlaganje pesticidima može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući karcinome, hormonalne poremećaje i neurološke bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pesticidi su odgovorni za brojne zdravstvene probleme, posebno među poljoprivrednicima i njihovim obiteljima. Osim toga, kemikalije iz pesticida mogu kontaminirati vodne resurse, što dodatno ugrožava zdravlje zajednica.

S druge strane, održiva poljoprivreda nudi rješenja koja ne samo da štite okoliš, već i poboljšavaju kvalitetu hrane i zdravlje ljudi. Održiva praksa uključuje rotaciju usjeva, korištenje prirodnih gnojiva i ekološki prihvatljivih metoda kontrole štetočina. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Sustainable Agriculture, održive metode poljoprivrede mogu povećati biološku raznolikost, poboljšati zdravlje tla i smanjiti potrebu za kemikalijama.

Pozitivan učinak održive poljoprivrede na kvalitetu hrane također je neosporan. Hrana proizvedena na održiv način često sadrži više hranjivih tvari i manje štetnih kemikalija. Istraživanje koje je proveo Food Quality and Preference pokazuje da potrošači preferiraju organski uzgojene proizvode zbog njihovog boljeg okusa i nutritivnih svojstava. Ova praksa ne samo da poboljšava zdravlje pojedinaca, već i pridonosi ekološkoj ravnoteži.

Osim koristi za zdravlje, održiva poljoprivreda također igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Masovna poljoprivreda često doprinosi emisiji stakleničkih plinova zbog intenzivne upotrebe fosilnih goriva i kemikalija. Prema izvješću Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), održive prakse, poput agroekologije i regenerativne poljoprivrede, mogu značajno smanjiti emisije CO2 i povećati sposobnost tla za skladištenje ugljika.

Znači da nećemo imati što jesti...

Naš planet prekriven je prosječno jednim metrom gornjeg sloja tla, to je sloj koji je ključan za proizvodnju vegetacije, a time i za održavanje stoke. Zdrav gornji sloj zemlje predstavlja povezanu mrežu nebrojenih mikroorganizama koji, kada su netaknuti, erodiraju i regeneriraju se brzinom od otprilike jednog inča svake nekoliko stotina godina. Jasno je da, osim ako stopa erozije nije manja od stope regeneracije, gornji sloj zemlje na Zemlji će na kraju nestati, zajedno s našom opskrbom hrane. Znači da nećemo imati što jesti.

Prema studiji koju su podržali Ujedinjeni narodi iz 2017. godine, 1/3 svjetskog tla je degradirana zbog nepromišljenih metoda koje se koriste u modernoj poljoprivredi. Ova degradacija tla ne samo da smanjuje plodnost, već također utječe na sposobnost tla da zadrži vodu i hranjive tvari, što može dovesti do smanjenja prinosa usjeva i povećanja rizika od gladovanja.

Stoga se postavlja pitanje ne hoćemo li se morati vratiti regenerativnoj poljoprivredi, već koliko brzo? Odgovor je: odmah! U konačnici, prijelaz s masovne na održivu poljoprivredu nije samo etička odluka, već i apsolutna potreba zbog očuvanja zdravlja ljudi i okoliša. Održive metode nude put prema zdravijoj, hranjivijoj hrani i očuvanju prirodnih resursa. Kako bi se ostvarila ova promjena, potrebna je podrška vlada, potrošača i proizvođača. Kroz obrazovanje i svijest, moramo stvoriti održiv sustav proizvodnje hrane koji će koristiti ne samo nama, već i budućim generacijama.