Mitovi o zdravoj koži: što kaže znanost

Međutim, sebum (ulje) i hidratacija (voda) nisu ista stvar. Koža može biti masna, a istovremeno dehidrirana, što dovodi do još većeg disbalansa – pojačane proizvodnje ulja, zatezanja, perutanja i upala.

Znanstvena istraživanja, uključujući studiju objavljenu u časopisu Dermatologic Therapy (2018.), pokazala su da pravilna hidratacija smanjuje prekomjernu aktivnost lojnih žlijezda i poboljšava funkciju kožne barijere. Lagani, nekomedogeni hidratantni proizvodi s hijaluronskom kiselinom, niacinamidom ili ceramidima idealni su čak i za vrlo masnu kožu.

Mit #2: Prištići nastaju zbog nedovoljnog umivanja

Ova zabluda stvara osjećaj krivnje i vodi do pretjeranog čišćenja koje može biti izrazito štetno. Akne su multifaktorski poremećaj, a njihovi glavni uzroci uključuju hormonalne promjene, prekomjernu proizvodnju sebuma, bakterije (poput C. acnes) i upalu unutar folikula. Prljavština kao takva nije direktan uzrok.

Prema Američkoj akademiji za dermatologiju (AAD), pretjerano pranje lica, osobito agresivnim sredstvima, oštećuje kožnu barijeru i može pogoršati stanje. Umjesto toga, preporučuje se dvostruko, ali nježno čišćenje – osobito navečer – s proizvodima koji ne narušavaju prirodni pH kože.

Mit #3: Prirodno je uvijek bolje

U eri "čistog" i "prirodnog" skincarea, sve češće čujemo kako su prirodni sastojci sigurniji i učinkovitiji od sintetičkih. Međutim, prirodno ne znači automatski i sigurno. Neki prirodni sastojci, poput eteričnih ulja, soka limuna, sode bikarbone ili kokosovog ulja, mogu izazvati ozbiljne iritacije, alergijske reakcije ili začepljenje pora.

Studija objavljena u časopisu Contact Dermatitis pokazala je da mnogi prirodni biljni ekstrakti imaju višu stopu kontaktne preosjetljivosti od pojedinih sintetskih sastojaka. Dermatološki formulirani proizvodi, bilo prirodni ili sintetski, trebaju imati stabilnost, odgovarajući pH i provjerene koncentracije djelatnih tvari kako bi zaista bili korisni i sigurni.

Mit #4: Ako proizvod pecka – to znači da djeluje

Osjećaj peckanja, žarenja ili zatezanja prilikom korištenja proizvoda ne znači da on "pročišćava" kožu ili “ubija bakterije”. Zapravo, to je često znak da ste narušili kožnu barijeru, što može dovesti do pojačane osjetljivosti, crvenila, perutanja i pojave novih nepravilnosti.

Journal of Cosmetic Dermatology ističe kako kronično narušena kožna barijera povećava transepidermalni gubitak vode (TEWL) i potiče upalne procese. Dugoročno, takvo stanje može rezultirati pogoršanjem akni, rozaceje ili ekcema. Umjesto agresivnih pilinga i "oštrih" tonika, birajte formulacije koje kožu umiruju i obnavljaju.

Mit #5: Tamnija koža ne treba SPF

Zabluda da tamniji tonovi kože ne trebaju zaštitu od sunca i dalje je široko rasprostranjena. Iako je istina da melanin pruža određeni prirodni zaštitni faktor (oko SPF 13), on nije dovoljan za zaštitu od UVA i UVB zračenja, koje uzrokuju fotostarenje, hiperpigmentaciju i povećani rizik od raka kože.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), UV zračenje oštećuje sve tipove kože – neovisno o boji ili fototipu. Štoviše, kod tamnije kože dijagnostika karcinoma kože često kasni upravo zbog pogrešnog uvjerenja da je SPF nepotreban, što povećava rizik od komplikacija.

U njezi kože najvažnije je znati slušati svoju kožu – a ne mitove. Umjesto da nasjedate na nerealne savjete, informirajte se na temelju relevantnih znanstvenih istraživanja i preporuka dermatologa. Koža ne traži savršenstvo – traži ravnotežu, strpljenje i dosljednost.

Ako niste sigurni što vašoj koži treba, manje je često više. Fokusirajte se na temeljne korake – čišćenje, hidrataciju, zaštitu od sunca – i pustite znanost da vodi, umjesto mitova.