Snaga navika: kako oblikovati svoj život

Svi imamo navike, i dobre i loše. Navike su automatska ponašanja koja oblikuju gotovo svaki aspekt našeg života, od jutarnje rutine i ispijanja kave do načina na koji reagiramo na stres. Znanost pokazuje da smo sposobni ne samo za stvaranje novih, pozitivnih navika, već i za prekidanje onih loših. Ovaj članak istražuje proces formiranja navika, njihovu znanost te strategije za prekidanje loših i izgradnju dobrih navika.

Što su navike?

Navike su ponašanja koja se redovito ponavljaju i obično se događaju automatski, bez svjesnog razmišljanja. Prema istraživanju, navike se formiraju kroz proces od 3 dijela, koja uključuju podražaj, rutinu i nagradu (Duhigg, 2012). Na primjer, ako se osjećate umorno ujutro (podražaj), možda ćete popiti kavu (rutina) i osjećati se budnije (nagrada). S vremenom, vaš mozak povezuje podražaj s nagradom, uspostavljajući automatsku naviku.

Znanost o formiranju navika

Formiranje navika temelji se na neuroznanosti, pri čemu bazalne ganglije igraju ključnu ulogu. Ova regija mozga, odgovorna za učenje i motoričku kontrolu, je bitna za razvoj automatskog ponašanja. Kako se navike ponavljaju, bazalne ganglije postaju aktivnije, jačajući neuronske putanje i uspostavljajući automatske reakcije (Yin & Knowlton, 2006). Iako se navike mogu činiti ukorijenjenima, neuroplastičnost mozga omogućava nam da ih ipak promijenimo. Istraživanja pokazuju da je potrebno prosječno 66 dana za formiranje nove navike (Lally et al., 2010).

Prekidanje loših navika

Loše navike, poput odgađanja obaveza ili grickanja noktiju, možda donose kratkoročni užitak ili pomažu u izbjegavanju negativnih osjećaja, ali zato mogu imati dugoročne negativne posljedice. Prepoznavanje mehanizma 'podražaja-rutine-nagrade' ključno je za prekidanje tih navika. Na primjer, ako grizete nokte dok gledate TV, podražaj može biti dosada. To je negativan osjećaj koji želimo izbjeći, te gledamo skrenuti pažnju s toga da nam je dosadno, na nešto drugo. Tu je pravi trenutak za izabrati na što želimo skrenuti svoju pažnju. Nešto pozitivno, ugodno i konstruktivno. Poput napr. odlaska u kratku šetnju. Mindfulness, ili svijest o vlastitim postupcima, itekako može pomoći u prekidu automatskog ponašanja. Zamislite da svaki put kad vam dodje da grizete nokte, osvijestite taj poriv, i krenete u šetnju od 5-10 min. Riješili bi se jedne loše navike, aktivno bi radili na svojoj kondiciji, imali bi bistriji um i više energije kao rezultat... I, tako se stvara kvalitetan i ispunjen život, ako ste svjesni svojih navika - dobrih i loših.

Izgradnja pozitivnih rutina

Nakon što ste prepoznali i počeli prekidati loše navike, sljedeći korak je izgradnja pozitivnih rutina. Ključ je započeti s malim promjenama. James Clear, autor Atomic Habits, preporučuje da započnete s jednostavnim ciljevima, poput čitanja jedne stranice dnevno (Clear, 2018), kuhanja 1 laganog obroka dnevno ili kratkog vježbanja ili šetnje. Dosljednost je ovdje najvažnija; navike se formiraju kroz ponavljanje, stoga je bitno zadati si realne ciljeve kojih se možete redovno držati, te onda graditi na njima i dodavati dalje.

Povezanost navika i ciljeva

Formiranje navika osigurava temelj za postizanje većih ciljeva. Fokusiranje na strukturu i svakodnevni mehanizam, tj. na navike i rutine koje potiču napredak, često je učinkovitije od samog fokusiranja na ciljeve. Dok ciljevi pružaju smjer, navike osiguravaju svakodnevni napredak. Kao što filozof Will Durant kaže: "Mi smo ono što stalno radimo. Izvrsnost, stoga, nije čin, već navika." Razumijevanje psihologije i mehanizma formiranja navika može činiti razliku izmedju neostvarenog cilja, i ispunjenog životnog sna.